O fale gaosi sima e pei o le fale gaosi sima o loʻo faʻaalia iinei o se puna tele lea o le kaponi taiokisaite e faʻavevela ai le tau. Ae o nisi o nei mea leaga e mafai ona liua i se ituaiga suauʻu fou. E mafai ona teuina ma le saogalemu lenei masima mo le tele o tausaga pe sili atu foi.
O le isi lea tala i se faasologa o loʻo tilotilo i tekinolosi fou ma gaioiga e mafai ona faʻagesegese ai suiga o le tau, faʻaitiitia ai ona aʻafiaga, pe fesoasoani i nuʻu e feagai ma se lalolagi o loʻo vave ona suia.
O gaoioiga e faʻasaʻolotoina ai le kaponi taiokesaita (CO2), o se kasa masani e faʻavevela ai le ea, e fesoasoani i le faʻamafanafanaina o le ea o le Lalolagi. O le manatu o le aveeseina o le CO2 mai le ea ma le teuina e le o se mea fou. Ae e faigata ona fai, aemaise lava pe a gafatia e tagata. O se faiga fou e foia ai le faʻafitauli o le faʻaleagaina o le CO2 i se auala e ese teisi. E liua faʻakemikolo ai le kasa e faʻavevela ai le tau i le suauʻu.
I le aso 15 o Novema, na lomia ai e le au suʻesuʻe mai le Massachusetts Institute of Technology (MIT) i Cambridge a latou taunuuga mataʻina i le mekasini o le Cell Reports Physical Science.
O la latou faiga fou ua vaevaeina i ni vaega se lua. O le vaega muamua e aofia ai le liua o le kaponi taiokesaita mai le ea i se molekiu e ta'ua o le formate e gaosia ai le suau'u. E pei o le kaponi taiokesaita, o le formate e aofia ai le tasi le atomu kaponi ma le lua atomu okesene, fa'apea fo'i ma le tasi le atomu haitorosene. O le formate e aofia ai fo'i le tele o isi elemene. O le su'esu'ega fou na fa'aaogaina ai le masima formate, lea e maua mai le sodium po'o le potassium.
O le tele o sela suauʻu e faʻaaogaina le haitorosene, o se kesi mu e manaʻomia ai paipa ma tane e faʻamamafaina ai le mamafa e feaveaʻi ai. Peitaʻi, e mafai foʻi ona faʻaaogaina sela suauʻu i le formate. O le malosi o le formate e tutusa ma le haitorosene, e tusa ai ma le tala a Li Ju, o se saienitisi o meafaitino na taʻitaʻia le atinaʻeina o le faiga fou. E iai ni faʻamanuiaga o le Formate nai lo le haitorosene, na matauina e Li Ju. E sili atu le saogalemu ma e le manaʻomia ai le teuina i le mamafa maualuga.
Na faia e le au suʻesuʻe i le MIT se sela suauʻu e faʻataʻitaʻi ai le formate, lea latou te gaosia mai le kaponi taiokesaita. Muamua, na latou faʻafefiloi le masima ma le vai. Ona fafaga lea o le paluga i totonu o se sela suauʻu. I totonu o le sela suauʻu, na faʻasaʻoloto ai e le formate ni eletise i se tali faʻakemikolo. Na tafe atu nei eletise mai le eletise leaga o le sela suauʻu i le eletise lelei, ma faʻamaeʻa ai se matagaluega eletise. O nei eletise tafe—o se tafe eletise—sa i ai mo le 200 itula i le taimi o le faʻataʻitaʻiga.
Ua mautinoa e Zhen Zhang, o se saienitisi o meafaitino o loʻo galulue ma Li i le MIT, o le a mafai e lana 'au ona faʻalauteleina le tekonolosi fou i totonu o le sefulu tausaga.
Na faʻaaogaina e le 'au suʻesuʻe a le MIT se metotia faʻakemikolo e liua ai le kaponi taiokesaita i se mea taua mo le gaosiga o le suauʻu. Muamua, na latou faʻaalia i se vailaʻau e maualuga le alkaline. Na latou filifilia le sodium hydroxide (NaOH), e masani ona taʻua o le lye. O lenei mea e faʻaosofia ai se tali faʻakemikolo e maua ai le sodium bicarbonate (NaHCO3), e sili atu ona taʻua o le baking soda.
Ona latou fa'aola lea o le eletise. O le eletise na mafua ai se tali fou fa'akemikolo lea na vaeluaina ai atomu okesene uma i le molekiu o le baking soda, ma tu'ua ai le sodium formate (NaCHO2). O la latou faiga na liua toetoe lava o kaponi uma i le CO2 — e silia ma le 96 pasene — i lenei masima.
O le malosi e manaʻomia e aveese ai le okesene o loʻo teuina i totonu o fusi faʻakemikolo o le formate. Na matauina e Polofesa Li e mafai e le formate ona teuina lenei malosi mo le tele o tausaga e aunoa ma le leiloa o le malosi gafatia. Ona gaosia lea o le eletise pe a ui atu i totonu o se sela suauʻu. Afai o le eletise e faʻaaogaina e gaosia ai le formate e sau mai le malosi o le la, matagi poʻo le eletise vai, o le eletise e gaosia e le sela suauʻu o le a avea ma puna o le malosi mama.
Ina ia faʻalauteleina le tekinolosi fou, na saunoa Lee, “e manaʻomia ona tatou sailia ni punaoa faʻale-geolosi e tele o le lye.” Na ia suʻesuʻeina se ituaiga papa e taʻua o le alkali basalt (AL-kuh-lye buh-SALT). A palu faʻatasi ma le vai, e liua nei papa i le lye.
O Farzan Kazemifar o se inisinia i le Iunivesite o le Setete o San Jose i Kalefonia. O ana suʻesuʻega e taulaʻi i le teuina o le kaponi taiokesaita i totonu o le eleele o le masima. O le aveeseina o le kaponi taiokesaita mai le ea sa faigata lava ma o lea e taugata ai, o lana tala lea. O lea la e aoga le liua o le CO2 i ni oloa e mafai ona faʻaaogaina e pei o le formate. O le tau o le oloa e mafai ona faʻapaleni ai le tau o le gaosiga.
Ua tele suʻesuʻega ua faia i le puʻeina o le kaponi taiokesaita mai le ea. Mo se faʻataʻitaʻiga, na faʻamatalaina talu ai nei e se 'au saienitisi i le Iunivesite o Lehigh se isi metotia mo le faʻamamāina o le kaponi taiokesaita mai le ea ma liua i le baking soda. O isi vaega suʻesuʻe o loʻo teuina le CO2 i papa faʻapitoa, ma liua i le kaponi malo e mafai ona faʻagasolo i le ethanol, o se suauʻu 'ava malosi. O le tele o nei galuega faatino e laiti ma e leʻi i ai se aafiaga tele i le faʻaitiitia o le maualuga o le kaponi taiokesaita i le ea.
O lenei ata o loʻo faʻaalia ai se fale e faʻaaogaina le kaponi taiokesaita. O le masini o loʻo faʻaalia iinei e liua ai le kaponi taiokesaita (o molelaʻau i totonu o pupuni mumu ma paʻepaʻe) i se masima e taʻua o le formate (o pupuni lanumoana, mumu, paʻepaʻe, ma uliuli). Ona mafai lea ona faʻaaogaina lenei masima i totonu o se sela suauʻu e faʻatupu ai le eletise.
Na saunoa Kazemifar o la tatou filifiliga sili ona lelei o le “faaitiitia muamua lea o kasa fa’avevela o le ea.” O se tasi o auala e fai ai lena mea o le suia lea o suau’u fa’alenatura i puna’oa fa’afouina e pei o le matagi po’o le la. O se vaega lea o se suiga ua ta’ua e saienitisi o le “decarbonization.” Peita’i, na ia fa’aopoopo mai o le taofia o suiga o le tau o le a mana’omia ai se auala e tele ona vaega. O lenei tekinolosi fou e mana’omia e pu’eina ai le kaponi i nofoaga e faigata ona fa’aitiitia le kaponi, o lana tala lea. Se’i fa’apea o fale gaosi u’amea ma fale gaosi sima, e lua fa’ata’ita’iga.
Ua vaaia foʻi e le au a le MIT ni aogā i le tuʻufaʻatasia o a latou tekinolosi fou ma le malosiaga o le la ma le matagi. O maa masani ua mamanuina e teu ai le malosiaga mo ni vaiaso i le taimi. O le teuina o le susulu o le la i le taumafanafana i le taumalulu pe umi atu foi e manaʻomia ai se auala ese. “Faatasi ai ma le suauʻu formate,” o le tala lea a Lee, ua le toe faʻatapulaʻaina oe i le teuina o mea faʻavaitaimi. “E mafai ona avea ma mea e faʻaaogaina e tupulaga.”
Atonu e lē pupula e pei o le auro, ae “E mafai ona ou tu’ua le 200 tone… o le formate i o’u atali’i ma afafine,” o le tala lea a Lee, “e fai ma tofi.”
Alkaline: O se fa'aupuga e fa'amatala ai se vaila'au e fausia ai ni ion hydroxide (OH-) i totonu o le vaila'au. O nei vaila'au e ta'ua fo'i o le alkaline (e 'ese mai le acidic) ma e sili atu le pH i le 7.
Aquifer: O se papa e mafai ona taofia ai vai i lalo o le eleele. E fa'atatau fo'i le fa'aupuga i pesini i lalo o le fogaeleele.
Basalt: O se papa mauga mu uliuli e masani ona matua mafiafia (sei vagana ua tuua e se mauga mu ni taga tetele o le kesi i totonu).
fusi: (i le kemisi) o se sootaga tumau i le va o atomu (po'o vaega o atomu) i totonu o se molekiu. E faia e malosiaga tosina i le va o atomu auai. A uma ona faia fusi, e galulue fa'atasi atomu o se iunite. Ina ia vavae'eseina atomu o lo'o i totonu, e tatau ona tu'uina atu le malosi i le tulaga o le vevela po'o isi fa'asalalauga i molekiu.
Kaponi: O se elemene fa'akemikolo o le fa'avae fa'aletino lea o ola uma i le Lalolagi. E maua fua le kaponi i le tulaga o le karapiti ma le taimane. O se vaega taua o le malala, ma'a limestone, ma le suau'u, ma e mafai ona fa'afeso'ota'i fa'akemikolo e fausia ai le tele o molela'au e iai le taua fa'akemikolo, fa'aolaola, ma fa'apisinisi. (I su'esu'ega o le tau) O le upu kaponi e masani ona fa'aaogaina e toetoe lava a fesuia'i ma le kaponi taiokesaita e fa'asino i le a'afiaga e ono i ai i se gaioiga, oloa, faiga fa'avae, po'o se faiga i le fa'avevela o le ea i se taimi umi.
O le kaponi taiokesaita: (po'o le CO2) o se kasa e leai se lanu ma leai se manogi e gaosia e manu uma pe a fa'afefiloi le okesene latou te manavaina ma mea'ai e tele ai le kaponi latou te 'ai. E fa'asa'olotoina fo'i le kaponi taiokesaita pe a susunuina mea ola, e aofia ai suau'u fa'anatura e pei o le suau'u po'o le kesi masani. O le kaponi taiokesaita o se kasa e fa'avevela ai le ea e pu'eina ai le vevela i le ea o le Lalolagi. E liua e la'au le kaponi taiokesaita i le okesene e ala i le photosynthesis ma fa'aaoga lenei faiga e fai ai a latou lava mea'ai.
Sima: O se mea e fa'apipi'i fa'atasi ai mea e lua, ma fa'ama'a'a ai i se mea malo, po'o se kelū mafiafia e fa'aaoga e fa'apipi'i ai mea e lua. (Fausaga) O se mea ua olo lelei e fa'aaoga e fa'apipi'i fa'atasi ai le oneone po'o papa ua nutililiia e fai ai le sima. E masani ona faia le sima o se pauta. Ae a susu, e liua i se palapala e fa'ama'a'a pe a mago.
Kemikolo: O se mea e faia i ni atoma se lua pe sili atu ua tuufaatasia (faapipii) i se fua faatatau ma se fausaga mautu. Mo se faataitaiga, o le vai o se mea kemikolo e faia i ni atoma haitorosene se lua ua pipii i se atoma okesene e tasi. O lona fua faakemikolo o le H2O. E mafai foi ona faaaoga le "Kemikolo" o se faauigaga e faamatala ai meatotino o se mea e mafua mai i tali eseese i le va o ni vaega eseese.
Sootaga fa'akemikolo: O se malosi o le tosina atu i le va o atomu e lava lona malosi e mafua ai ona galulue fa'atasi elemene ua fusifusia o se iunite. O nisi o tosina atu e vaivai, o isi e malolosi. O sootaga uma e foliga mai e feso'ota'i atomu e ala i le fa'asoa (pe taumafai e fa'asoa) eletise.
Tali fa'akemikolo: O se faiga e aofia ai le toe fa'atulagaina o molela'au po'o fausaga o se mea nai lo le suiga i le foliga fa'aletino (e pei o le, mai le mea malo i le kesi).
Kemisi: o le lala o le saienisi e suʻesuʻeina le tuufaatasiga, fausaga, meatotino, ma fegalegaleaiga o mea. E faʻaaogaina e saienitisi lenei malamalama e suʻesuʻe ai mea e le masani ai, e toe gaosia ai mea aoga i le tele o aofaʻiga, pe e mamanuina ma fatuina ni mea aoga fou. (o vailaʻau faʻakemikolo) E faʻasino foʻi le kemisi i le fua o se vailaʻau, le auala e saunia ai, poʻo nisi o ona meatotino. O tagata e galulue i lenei matata e taʻua o le au kemisi. (i saienisi lautele) o le mafai lea e tagata ona galulue faʻatasi, fealofani, ma fiafia i le mafutaga a le tasi ma le isi.
Suiga o le tau: O se suiga tele ma umi i le tau o le Lalolagi. E mafai ona tupu lenei mea i se tulaga faalenatura pe ona o ni gaoioiga a tagata, e aofia ai le susunuina o suau'u ma le faamamaina o vaomatua.
Fa'aitiitia le fa'asu'eina o le kaponi: e fa'atatau i le suiga fa'amoemoeina e 'ese mai tekinolosi fa'aleagaina, gaoioiga, ma punaoa o le malosi e fa'asa'olotoina ai kasa fa'avevela e fa'avae i le kaponi, e pei o le kaponi taiokesaita ma le methane, i le ea. O le sini ia fa'aitiitia le aofa'i o kasa kaponi e fesoasoani i suiga o le tau.
Eletise: O le tafe o le eletise, e masani ona mafua mai i le fealua'i o vaega e molia leaga e ta'ua o eletise.
Elekitroni: o se vaega e molia leaga e masani ona faataamilo i le pito i fafo o se atoma; o ia foi o le avefeau o le eletise i mea malo.
Inisinia: O se tasi e faʻaaogaina le saienisi ma le matematika e foia ai faʻafitauli. A faʻaaogaina o se veape, o le upu inisinia e faasino i le mamanuina o se masini, meafaitino, poʻo se faiga e foia ai se faʻafitauli poʻo se manaʻoga e leʻi faʻataunuʻuina.
Ethanol: O le ava malosi, e ta'ua fo'i o le ethyl alcohol, o le fa'avae lea o meainu 'ava malosi e pei o le pia, uaina, ma le ava malosi. E fa'aaogaina fo'i o se vaila'au fa'amama ma se suau'u (mo se fa'ata'ita'iga, e masani ona fa'afefiloi ma le penisini).
Fa'amama: (n.) O se mea e fa'atagaina ai nisi meafaitino e pasia ae o isi e pasia, e fuafua i lo latou telē po'o isi uiga. (v.) O le fa'agasologa o le filifilia o nisi mea e fa'atatau i meatotino e pei o le telē, mafiafia, mamafa, ma isi mea. (i le fisiki) O se pupuni, laulau, po'o se vaega o se mea e mitiia ai le malamalama po'o isi fa'asalalauga pe taofia fa'apitoa nisi o ona vaega mai le pasia.
Formate: O se faaupuga lautele mo masima po'o esters o le formic acid, o se ituaiga oxidized o se fatty acid. (O se ester o se fa'aputuga e fa'avae i le carbon e fausia e ala i le suia o atoms hydrogen o nisi acids i nisi ituaiga o vaega organic. O le tele o ga'o ma suāu'u taua o esters masani ia o fatty acids.)
Suau'u fa'asili: So'o se suau'u, e pei o le malala, suau'u (suau'u mata), po'o le kesi masani, lea na fausia i le tele o miliona tausaga i totonu o le Lalolagi mai toega o siama, la'au, po'o manu.
Suau'u: So'o se mea e fa'asa'olotoina ai le malosi e ala i se fa'agasologa fa'akemikolo po'o se tali fa'aniukilia e pulea. O suau'u fa'asolitulafono (malala, kesi masani, ma le suau'u) o suau'u masani ia e fa'asa'olotoina ai le malosi e ala i fa'agasologa fa'akemikolo pe a fa'avevela (e masani lava se'ia o'o i le tulaga e mu ai).
Sela suau'u: O se masini e liua ai le malosiaga fa'akemikolo i le malosiaga eletise. O le suau'u e sili ona taatele o le haitorosene, na'o le pau lea o le oloa e maua mai ai o le ausa vai.
Geology: O se fa'aupuga e fa'amatala ai mea uma e feso'ota'i ma le fausaga fa'aletino o le Lalolagi, ona meafaitino, talafaasolopito, ma faiga e tutupu ai. O tagata e galulue i lenei matata e ta'ua o tagata su'esu'e i le eleele.
Fa'avevela o le lalolagi: O le fa'ateleina malie o le vevela o le ea o le Lalolagi ona o le aafiaga o le greenhouse. O le aafiaga e mafua mai i le fa'ateleina o le maualuga o le carbon dioxide, chlorofluorocarbons, ma isi kasa i le ea, o le tele o ia mea e mafua mai i gaoioiga a tagata.
Haidrokene: O le elemene aupito mama i le atulaulau. I le avea ai ma kesi, e leai sona lanu, e leai sona manogi, ma e matuā mu gofie. O se vaega o le tele o suauʻu, gaʻo, ma vailaʻau e fausia ai le tino ola. E aofia ai se proton (le nucleus) ma se eletise e faataamilo i ai.
Fouga: (v. ia fa'afou; fa'apu'upu'u ia fa'afou) O se fetuunaiga po'o se fa'aleleia atili i se manatu, fa'agasologa, po'o se oloa o lo'o iai ina ia fa'a fou, atamai, sili atu ona lelei, pe sili atu ona aoga.
Lye: O le igoa lautele mo le sodium hydroxide (NaOH) solution. E masani ona palu le Lye ma suāuu fuala'au 'aina po'o ga'o manu ma isi mea e fai ai le fasimoli pa.
Saienitisi meafaitino: O se tagata suʻesuʻe e suʻesuʻeina le sootaga i le va o le fausaga atomika ma molekula o se meafaitino ma ona uiga lautele. E mafai e saienitisi meafaitino ona atiaʻe ni meafaitino fou pe iloilo mea ua iai. O le iloiloina o uiga lautele o se meafaitino, e pei o le mafiafia, malosi, ma le tulaga e liusuavai ai, e mafai ona fesoasoani i inisinia ma isi tagata suʻesuʻe e filifili meafaitino sili ona lelei mo faʻaoga fou.
Molekuli: O se vaega o atoma e leai se eletise e fai ma sui o le aofaiga aupito itiiti e mafai ona iai i se vailaau. E mafai ona faia molekiuli i le ituaiga e tasi o atoma po o ituaiga eseese o atoma. Mo se faataitaiga, o le okesene i le ea e faia i atoma okesene e lua (O2), ma o le vai e faia i atoma haitorosene e lua ma le atoma okesene e tasi (H2O).
Mea Fa'aleagaina: O se mea e fa'aleagaina ai se mea, e pei o le ea, vai, tagata, po'o mea'ai. O nisi mea fa'aleagaina o vaila'au ia, e pei o vaila'au fa'asaina. O isi mea fa'aleagaina e mafai ona avea ma fa'asalalauga o le radiation, e aofia ai le vevela tele po'o le malamalama. E o'o lava i vao ma isi meaola fa'alafua e mafai ona manatu o se ituaiga o biofouling.
Malosi: O se fa'aupuga e fa'asino i se mea e matua malosi lava pe mamana (e pei o se siama, mea oona, vaila'au, po'o se 'āseta).
Toe Fa'afouina: O se fa'aupuga e fa'asino i se punaoa e mafai ona suia e le fa'avavau (e pei o le vai, la'au lanumeamata, susulu o le la, ma le matagi). E 'ese'ese lenei mea mai punaoa e le toe fa'afouina, e fa'atapula'aina le sapalai ma e mafai ona fa'aitiitia lelei. O punaoa e le toe fa'afouina e aofia ai le suau'u (ma isi suau'u fa'alenatura) po'o elemene ma minerale e seasea maua.
Taimi na lafoina ai: Me-20-2025