Lord Newborough: “Ou te manatu o loo ia i tatou le tiutetauave e saunia se mea e sili atu nai lo lo tatou tofi” Twitter icon Facebook icon WhatsApp icon email icon comment speech bubble Twitter icon Facebook icon WhatsApp icon email icon comment speech Bubble Telegram Search icon Telegram Facebook icon Instagram icon Twitter icon Snapchat icon LinkedIn icon YouTube icon

O le Rhug Manor i North Wales sa umia e le aiga o Lord Newborough talu mai le seneturi lona iva, ae sa naunau o ia e faia mea i se auala ese.
I se taeao susulu o Setema i Corvin, North Wales, na taitaia e ana la'au sukalati Labrador truffles, ina ua uma ona pasia le gorse ma le bracken i le tumutumu o le mauga, o lo'o fa'amatalaina e Lord Newborough le vaaiga gaoā i o matou luma. 'O Di Gu lea. I luma tonu o le faleoloa fa'ato'aga, o lo'o i ai le Mauga o Berwyn. Sa tu'ufa'atasia muamua le fanua ma se fasi fanua i le talafatai, e aofia ai le 86,000 eka, ae o tiute o le uaina, fafine, ma e ua maliliu ua mafua ai ona vaeluaina.
E 71 tausaga o le soifua o Lord Newborough ma lona aiga. O se manu manifinifi e pei o se cuttlefish. E ofuina o latou lavalava masani, ofutino plaid ma fulufulu mamoe. Latou te ofuina lavalava masani. Sa latou nonofo i Rhug (faaleoina o Reeg) Manor. Ae o se tasi o suiga sili ona fou na tupu i le 1998, ina ua amata ona liua e Lord Newborough (Lord Newborough) lona tofi i le tofi faalenatura ina ua ia mautofi le suafa ina ua mavae le maliu o lona tama, o se mea e matua le masani ai i lena taimi.
O aso nei, o aano o manufasi a Rhug ua manumalo i fa'ailoga ("ua matou maua le maualuga o le fa'aaloalogia e Michelin") e aofia ai le povi, mamoe, venison ma le bison, ma e fiafia i ai kuka e aofia ai Raymond Blanc ma Marcus Wareing. Mai le River Coffee Mai le maota i Clarence, e iai laulau 'ai matagofie i soo se mea. Peita'i, o le bison ma le Sika (o se ituaiga o tia Iapani matagofie e 70) e ono fa'aosofia ai lona gafatia tuputupu a'e: "O le venison ma le bison o aano o manufasi o le lumana'i-o se aano mumu "maloloina" e sili atu le manifinifi nai lo i'a po'o moa. E maualuga i minerale taua ma e maualalo le ga'o. O ni mea'ai sili ona lelei ma o se fuafuaga e matua aoga lava."
Ana mafai e lona tamā ona vaʻai i ai nei, semanū e le iloa e ia. “O le uiga moni lava, o le povi ma le mamoe lea. O se faʻatoʻaga masani e itiiti le gaosiga, e itiiti le fua, ae e fiafia o ia e faʻaaoga tele vailaʻau. Afai ou te taʻu atu ia te ia ou te manaʻo i meaola, atonu e aveesea mai ia te aʻu. Mai le tofi.”
O Lord Newborough sa avea pea ma se tasi e amataina le ala, ae o lana malaga lata mai na faateia ai o ia. Ua toeitiiti lava ona ulufale atu lea o ia i le maketi o mea teuteu. I le lua tausaga ua tuanaʻi, ua sili atu loʻu faʻaaogaina o le kulimi i oʻu foliga nai lo loʻu olaga atoa.
O le Wild Beauty o se oloa tausiga o le pa'u ma le tino e sili ona lelei ma fa'alenatura. E 13 oloa o lo'o iai, e aofia ai fugāla'au tonic ma le stevia, fa'apea fo'i ma le bergamot ma le nettle shower gel—e 50% o mea o lo'o iai i lenei fa'asologa e mai le fa'ato'aga.
Na ia saunoa: “Sa musuia e le laufanua iinei, ma le mafaufau i mea e mafai ona matou faia i le maota.” “E tele a’u femalagaa’iga ma o lo’o o’u a’afia i mafaufauga e leai se lafoga, “O fea le tala iinei? O fea e maua mai ai nei oloa? “O o matou manatu ia i le fa’aaogaina o aano o manu. Ou te manatu e taua tele lenei mea ma o mataupu faavae lava e tasi o le a fa’aoga i le tausiga o le pa’u.”
O le laina oloa e vegan, halal ma e leai se kuluteni. Na ia fai mai, Ou te fia ta’utino atu lo’u fa’amaoni, aua ou te manatu o lo’o tele le le fa’amaoni iina. I nai tausaga ua tuana’i, ua tele oloa ua ou su’esu’eina, ae ou te le’i maua se oloa e tutusa ma le aofa’i o tusipasi ua matou maua.
Na taʻu mai e Iain Russell, le pule o le pulega a Rogge, e malosi o ia, e toʻaga, ma e mafai ona gafatia, ma e foliga mai e le vaivai. O aso uma e ala ai o ia i le 5.45 i le taeao (“Ou te tali atu i se tasi i le 6 i le taeao nei, e fesili pe mafai ona latou faʻatau a matou oloa i Lonetona”), ona faʻataʻavale lea i lana treadmill. O lana oloa fou o se masini e faʻaola ai le okesene e tau i le £4,000, lea e faʻaaogaina faalua i le aso. Na ia fai mai: “Ou te tautō: o se vaega uma lenei o le sailiga mo le talavou e faʻavavau.”
Ina ua ia pulea le fanua, e na o le to’a 9 tagata faigaluega, e 2500 eka le lautele e aofia ai, ma o lea ua 12,500 eka le lautele (e aofia ai se faleoloa, fale kofe, mea’ai e ave i fafo ma le nofoaafi - o le faato’aga muamua lea a Peretania), e 100 a latou tagata faigaluega. Na ia saunoa, i le 12 tausaga ua tuana’i, ua si’itia a matou tupe maua mai le 1.5 miliona pauna i le 10 miliona pauna. ‘O se pisinisi o lo’o tuputupu a’e pea lenei, ae o se pisinisi fo’i e sili atu ona eseese. E le maua tupe mai fa’ato’aga, o lea o le fa’aopoopoina o le taua ma le fa’aaogaina o aseta i soo se mea e mafai ai o se auala lea e fa’amautinoa ai le saogalemu o aseta i le lumana’i.’
Mo le tagata autū e saili manu, o Richard Prideaux, o lenei mea na mafua mai i le pisinisi o meaʻai vao na ia faʻatautaia mai le maota i le taimi ua tuanaʻi, lea na atiaʻe mai se pisinisi faʻatau fanua e faʻatau ai meaʻai mo faleaiga sili ona lelei i Lonetona i le Wild Beauty. "O le mea muamua e tatau ona tatou faia o le faitau ma le faʻaeteete o faʻamaumauga o le suʻesuʻega ma faʻapea atu o le tuputupu aʻe lea o le fanua e pei ona tatou iloa, ona toe tepa lea i tua e iloa ai pe o iai pea, o le a le mea o iai nei ma o le a se isi mea?"
E masani lava, e valu masina le umi e fa'atali ai le oloa, ma ona o le vaitau o le seleselega, o le fuafuaina muamua o le mea sili lea. Na fa'amatala e Lord Newborough: "I le amataga, sa faigata i le tagata gaosi ona tausia se mafaufau manino i vaitau uma." Na ia fesili, "E mafai ona ou ofuina le gorse, e mafai ona ou ofuina le heather? Fai mai Richard, "Leai, e le mafai ona e i ai iina i taimi uma."
“O lea ua ou fuafuaina le kalena mo le amataga o Fepuari ina ia mautinoa ua lava lo matou taimi e aoina ai nei mea,” o le faaopoopo mai lea a Prideaux. Ua ia i matou se api talaaga o le tau; matou te fia iloa pe faapefea ona faatusatusa i le tausaga talu ai.”
O le laʻititi o le galuega o lona uiga e masani ona faʻaalu e Prideaux le 8 itula i soʻo se tau, e tau ai mea uma mai le gorse e oʻo i le nettle.
E sili atu le matafaioi a Prideaux nai lo le olaga, o le tausaga nei “O ​​a’u o se tagata lauiloa… tu’u mai a’u ou te alu ese mai iinei!” “Taiala ma faufautua mo le ola, ona o le Covid (Covid), na suia ai e le kamupani Ausetalia ia Abgeele Castle (Abgeele). Ua toetoe lava a fanau mai o ia e saili mea’ai.”
“O o’u mātua o ni faifaato’aga e galulue i lenei fanua. E lē malamalama i la’ua i la’au uma i le pa laau po’o le fanua, e lē iloa fo’i lona fa’aaogāina ma lona tofo. E seasea lava ona tupu lenei mea. Sa ou lē iloaina lena mea se’ia o’o ina ou alu i le a’oga. E lē tutusa uma a’oa’oga e maua e tagata uma.”
I le taeao nei, na alu atu ai o ia e savali ma ona tulivae ua loloto i le vaitafe, e tau mai ni pi mai le mutia, o se ituaiga laau e olaola i autafa o le mutia tuai o le vai. “O la matou sini o le aoina mai lea o le tasi i le lua kilokalama o oloa mago-[o nei] laau e foliga mai e 85% i le 98% le vai. O la’u metotia o le sailia o mea’ai o le faaaluina lea o se aso e savali ai i luga o le vaitafe, ae ua matou vaaia foi le tausiga o laau. O fuafuaga e mafai ona faia i le taimi e tasi e aoina ai le faitau aofa’i. E iai tulafono ma faiga fa’atonutonu faigata mo le aoina: e tatau ona tu’uina atu mea uma i le fa’alapotopotoga o le eleele.
O le Meadowsweet o le puna autū lea o le salicylic acid (o se mea e faʻaaogaina i le aspirin) ma le astringent, lea e faʻaalia i mea faʻamamā, serum ma kulimi mata a Wild Beauty. “Ua ou iloa ona aafiaga faʻafomaʻi ma faʻamama tiga, ae o lona faʻaaogaina i le tausiga o le paʻu o se faʻaaliga tele lea mo aʻu.” O le tala lea a Prideaux, aʻo ia tuʻuina mai ia te aʻu se laulaau e nutililii ai. E iai se tofo suamalie o le marshmallow/cucumber. Na ia fai mai: “A mago lenei susu i totonu o lo matou ofisa, o se tasi lea o manogi sili ona lelei.” “E tatau ona matou paionia le tele. E faigofie ona fai atu “Alu e piki le nettle”, ae o le fuafuaina pe faʻapefea ona teuina ma le tele e manaʻomia. Na ia fetaiaʻi ma ni taimi faigata i le ala.
O lauulu taʻitasi i le pito i lalo o le lau o le nettle e pei o se tui hypodermic ua uma ona faʻatumuina i le formic acid, lea e matua tiga lava. Ina ua mago, e le lava e faʻamago ai na lauulu, o lea ina ua matou taumafai muamua, sa ou tatalaina le faitotoʻa o le dehydrator ma manavaina le ao o nei lauulu. Ua ou maua i le trachea ma le mama. O le isi taimi ou te ofuina ai se ufimata, totigilima ma mata tioata. Na fanau Lord Newborough i le maota. O lona laʻitiiti o le fagogota i nei vaitafe ma tietie solofanua ma ona tuafafine e toʻalua. E foliga mai e matagofie, ae ua ia faʻamaonia o ia lava talu mai lona laʻitiiti.
“E matuā sauā lava lo’u tamā ia i matou. Sa matuā lē lava lo’u fa’amoemoega ia te ia,” o lana tala lea ia te a’u. “Ina ua tolu o’u tausaga, sa ou fa’ata’avaleina i le ogatotonu o le Menai Strait e aunoa ma le fa’ata’avaleina, ma sa fai mai ia te a’u ou te toe fo’i mai i la’u lava fuafuaga—o le tatalaina lea o le pito i lalo o le va’a. O le fola e fa’aaogaina e fai ma foe.”
Sa manatu o ia o se faifaatoʻaga talu mai lona laʻitiiti e pei o lona tamā. “E tatau ona tatou galulue uma i le faatoʻaga. Sa ou aveina se tarakota ina ua sefulu oʻu tausaga.” Peitaʻi, e pei ona ia taʻutino mai, o ana aʻoaʻoga “e leʻi sili ona lelei i le lalolagi.” Ina ua uma ona tuliesea mai se aʻoga sauniuni ona o le taua, sasa soo ma le sola ese, sa aʻoga o ia i le Kolisi Faatoaga ma auina atu i Ausetalia.
Na tuʻuina mai e loʻu tamā ia te aʻu se pepa malaga e tasi le ala, ma fai mai ia te aʻu e aua neʻi ou alu atu mo le isi 12 masina, ona alu lea e faʻatau laʻu lava pepa malaga. Ina ua toe foʻi i le fale, sa ia taitaia se kamupani lisi vaalele ma se laupapa eletise gaosi eletise, ona ia vaaia lea o se fuafuaga puipuiga o faigafaiva i Sierra Leone, lea na ia sao mai ai i ni fouvalega se tolu. “Na ou sau i fafo a o mu le fana, e le o se nofoaga lelei. I lena taimi, ua matua loʻu tamā ma sa ou lagona e tatau ona ou alu i le fale e fesoasoani.”
E ui lava ua tele tausaga o ia 'ai mea'ai fa'alenatura, ae na o le taimi lava na ia mautofi ai le fanua na filifili ai Lord Newborough e toe fausia. “Ua ma tu'ufa'atasia fa'alenatura mo le taimi muamua. O lo'u toalua o Su (ua 32 tausaga o la'ua fa'aipoipo, ma e tofu tagata uma ma se afafine mai se fa'aipoipoga muamua) sa ia fa'amalosiau mai pea ia te a'u e ui i lenei ala, ma talu mai lena taimi, ua avea le fa'ato'aga ma mea malie.
Ae i le taimi muamua, sa avea ma tauiviga faigata. E tele 'au fa'ato'aga (e aofia ai le leoleo mamoe ma le pule sili o ta'aloga) ua galulue mo lona tamā mo le silia ma le 30 tausaga ma ua fa'atuina ni manatu loloto. Fai mai Lord Newborough: “Sa latou manatu ua ou valea atoatoa, ae na matou aveina i latou e va'ai i Highgrove, lea e iai se pule fa'ato'aga musuia. O le taimi lava matou te va'aia ai o lo'o galue iina, e talafeagai. Matou te le toe tepa i tua.”
O le Aloalii o Uelese sa avea pea ma tagata taua i le malaga fa'alenatura a Rhug. “Na sau o ia iinei e asiasi i le fa'ato'aga. O lona malamalama i fa'ato'aga fa'alenatura, popolega mo le siosiomaga, igoa ta'uleleia ma le fa'amaoni atoatoa o se vaega moni lava o la matou musumusuga. O le a malamalama o ia. I le avea ai ma se pa puipui e matua'i tomai i ai o ia, e mafai e le aloalii ona tu'uina atu lona malamalama tuusa'o. O alalaupapa lanumeamata a Rogge o le hazel, lefulefu, le oki ma le blackthorn na suia ai la'au ma manu fe'ai o le maota ma va'aia ai le toe fo'i mai o lapiti, hedgehogs, thrush ma le vao mutia. Na saunoa le Ali'i Newborough: “E masani ona toso e lo'u tama le pa ma tu'u i lalo - o le mea moni na matou faia le faafeagai.”
O le isi faiaʻoga ma uo o Carole Bamford, o lē na faavaeina le faleoloa faʻatoʻaga faʻanatura Daylesford, ma faʻavaeina le Bamford, o se faʻavae o lavalava ma oloa teuteu. Na saunoa Lord Newborough: “I le tulaga o faʻatoʻaga faʻanatura, e sili atu la matou laʻasaga nai lo Carole, ae sa ou faamemelo i taimi uma i mea uma na te faia. Ou te faamemelo i manatu i tua atu o lana afifiina ma lona talaaga gafataulimaina. Ma o loʻo ou faafaigaluegaina se tasi e galue i oloa tausiga paʻu a Bamford e fai ma aʻu faufautua.
Na muamua tolopo e le Koviti le faʻalauiloaina o le Wild Beauty mai le tautotogo. O lenei faʻamaʻi ua manino lava le aʻafia ai o fefaʻatauaʻiga o fanua, ma o pisinisi faʻatau oloa o loʻo sili ona aʻafia. Na ia fai mai ma le faanoanoa: "O le Eseta e masani lava o le taimi pisi tele. Matou te tutu i le faitotoʻa ma faʻatali mo le taʻavale e pasia." Na ia fai mai ona o le lumanaʻi o le Brexit, o le a matou manaʻomia auala uma o maketi ina ia mafai ona tauivi. Vaʻai mai ia i matou i le vaitaimi. "Ae matou te le faʻalagolago i Europa (20% o aano o manufasi e auina atu i fafo - Hong Kong, Sigapoa ma Macau, Dubai, Abu Dhabi ma Qatar), o lea o se upega saogalemu lea. Ou te manatu o le saogalemu o le mafai ona auina atu i nei maketi mauoa e taua tele mo le lumanaʻi."
I le tulaga o le Covid, e leai sona popolega i lona soifua maloloina: “Ou te ala i taeao uma e faamalositino, ma afai ou te oti, ou te oti.” O le mea e sili ona popole i ai o manu faatoaga. “E tatau ona fafagaina manu, ma matou te popole i le aafiaga o le faamai o le Covid i tagata faigaluega faatoaga.” O le mea e lelei ai, e le o se mea lea e tatau ona latou feagai.
E lē o faamalieina o ia i le tu mausalī. O lana galuega malosi (le talatuu o lona laitiiti faigata) o lona uiga e ala i luga i aso uma ma mafaufau i le isi mea e fai? O fea la e alu i ai le talatuu? "E matuā taua tele le faʻaauau pea ona atiina ae le laina oloa a le Wild Beauty-o loʻo matou suʻesuʻeina le shampoo, conditioner, sunscreen-ae ou te manaʻo foʻi e fausia se faʻailoga faʻavaomalo, ma o loʻo matou fesoʻotaʻi ma le au tufatufa i Iapani, Sasaʻe Mamao ma Sasaʻe Tutotonu." Afai na iloa e le tamā o loʻo e gaosia ni oloa tausiga o le paʻu faʻalenatura, o le a sou manatu? Sa ataata o ia ma le lē talitonu. "Atonu e liliu o ia i le tuugamau... Leai, ou te manatu o le a mitamita o ia. Ou te manatu ua manaʻo nei o ia e vaʻai i le ofaga o loʻo siomia ai o ia."
E le gata i lea, o loʻo ia fuafua e toe fausia lana lafu povi pele. Ina ua mavae le maliu o le fiva catarrhal matautia, na pa'ū le aofaʻi o le lafu povi mai le 70 i le 20. "E matuā leaga lava le vaʻaia ma le iloa e leai se mea e mafai ona e faia e taofi ai." Peitaʻi, talu ai ona galulue faʻatasi Lord Newborough ma le Iunivesite o Liverpool e atiina ae se tui puipui o le a faʻataʻitaʻiina i le bison Rhug, o loʻo i ai pea le faʻamoemoe.
Ma ua popole o ia i le aafiaga o le tau i le faatoaga. 'Ua matou vaaia ni suiga tetele. A o oʻu laitiiti, sa aisa lava le vaituloto iinei. Ua leai se toe aisa i le taumalulu. “O loʻo faʻamoemoe o ia e maua ni musumusuga i se tau mafanafana, ma faʻamoemoe e totō nisi faʻatoʻaga Metitirani, e pei o le lavender ma vine vine.”
“Ana faapea tatou te le’i vaaia se nofoaga talafeagai mo vine, semanu ou te le ofo i le 20 tausaga mulimuli ane. Ua i ai nei le tasi pe lua vine i Uelese. E tatau ona tatou fetuutuunai i suiga.”
Ua naunau o ia e tuua le faatoaga i lona tulaga sili ona lelei. “Ou te manao ia fetuutuunai Rugg i atinae i le lumanai ma ia i ai lona ola e le gata. Ou te fia faaaogaina punaoa ua foaiina mai e le Atua ia i tatou. Ou te manatu o loo i ai so tatou tiutetauave e tuua ai se mea e sili atu nai lo le mea na tatou mautofi ai.” Ou te manatu i se auala patino e sili atu ona malie i ai lona tama.
Matou te uunaia oe e tape le poloka faasalalauga i luga o le upega tafaʻilagi a le Telegraph ina ia mafai ai ona e faaauau pea ona maua a matou anotusi taugata i le lumanai.


Taimi na lafoina ai: Tesema-08-2020