A o le’i soloia e fa’ama’i le tusa ma le 3 piliona pe sili atu fa’ama’i, sa fesoasoani lenei la’au i le fausiaina o se Amerika ua fa’atupuina le tamaoaiga. Ina ia toe fa’afo’isia lo latou mamalu ua leiloa, atonu e mana’omia ona tatou taliaina ma toe fa’aleleia le natura.
I se taimi i le 1989, na maua ai e Herbert Darling se telefoni: Na taʻu atu e se tagata tulimanu ia te ia na ia fetaiai ma se laau umi o le kastanye Amerika i le fanua o Darling i le Zor Valley i sisifo o Niu Ioka. Na iloa e Darling o kastanye sa avea muamua ma se tasi o laau sili ona taua i le eria. Na ia iloa foi na toetoe lava a soloia e se siama mataʻutia le ituaiga mo le silia ma le seneturi ma le afa. Ina ua ia faalogo i le lipoti a le tagata tulimanu e uiga i le vaaia o se kastanye ola, o le ogalaau o le kastanye e lua futu le umi ma na oo atu i se fale e lima fogafale, sa masalosalo o ia. "Ou te le mautinoa pe ou te talitonu ua ia iloa po o le a," o le tala lea a Darling.
Ina ua maua e Darling le laau, sa pei lava o le vaai atu i se tagata o tala fatu. Na ia fai mai: “Sa matua faigofie lava ma atoatoa le faia o se faataitaiga—sa matagofie lava.” Ae na vaaia foi e Darling ua amata ona mate le laau. Talu mai le amataga o le 1900, ua aafia ai i le faamai lava lea e tasi, lea ua fuafua e mafua ai le 3 piliona pe sili atu foi maliu mai ia faamai. O le faamai muamua lea e feaveai e tagata e faaleagaina ai laau i le talafaasolopito o aso nei. Na mafaufau Darling, afai e le mafai ona ia faasaoina lena laau, semanu e faasaoina ona fatu. E na o le tasi le faafitauli: e leai se mea o fai e le laau aua e leai ni isi laau o le chestnut e lata ane e mafai ona faapuluina.
O Darling o se inisinia e faʻaaogaina metotia a le inisinia e foia ai faʻafitauli. I le masina o Iuni na sosoo ai, ina ua salalau atu fugālaau samasama vaivai i luga o le lau lanumeamata o le laʻau, na faʻatumu ai e Darling pulufana fana i le pauta fana, lea na aumai mai fugālaau tane o se isi laʻau karantina na ia aʻoaʻoina, ma malaga i matū. E tasi le itula ma le afa le umi. Na ia fana le laʻau mai le helikopa na totogi. (E faʻatautaia e ia se kamupani fau fale manuia e mafai ona gafatia le tele o tupe.) Na le manuia lenei taumafaiga. I le tausaga na sosoo ai, na toe taumafai ai Darling. I le taimi lea, na ia tosoina ma lona ataliʻi le faʻavae i le lau i luga o le mauga ma fausia ai se tulaga e 80 futu le maualuga i le silia ma le lua vaiaso. Na aʻe laʻu pele i luga o le lau ma olo fugālaau i fugālaau e pei o anufe i luga o se isi laʻau karantina.
I le tautoulu lena, na fua mai ai ni laau talatala lanumeamata i lālā o le laau o Darling. O nei laau talatala sa matua mafiafia ma maai lava e ono sese ai i latou o ni cacti. E le tele ni nati e seleseleina, e tusa ma le 100, ae ua totoina e Darling ni nai nati ma ua tuu atu ai le faamoemoe. Na ia faafesootai foi ma se uo ia Charles Maynard ma William Powell, o ni tagata suʻesuʻe kenera o laau e toalua i le Aoga o le Siosiomaga ma Vaomatua a le Iunivesite o le Setete o Niu Ioka i Syracuse (na maliu Chuck ma Bill). Talu ai nei na la amata ai se galuega faatino o suesuega o le chestnut e taugofie iina. Na avatu e Darling ia i laua ni chestnut ma fesili i saienitisi pe mafai ona la faaaogaina e toe aumai ai. Fai mai Darling: “E foliga mai o se mea sili lenei.” “O le itu i sasae atoa o le Iunaite Setete.” Peitai, i ni nai tausaga mulimuli ane, na mate ai lana lava laau.
Talu ona amata ona nonofo tagata Europa i Amerika i Matu, o le tala e uiga i vaomatua o le konetineta ua tele lava ina leiloa. Peitaʻi, o le fuafuaga a Darling ua manatu nei i ai le toʻatele o se tasi o avanoa sili ona folafolaina e amata ai ona toe teuteuina le tala - i le amataga o lenei tausaga, na tuʻuina atu ai e le Templeton World Charity Foundation ia Maynard ma Powell le tele o lona talafaasolopito, ma o lenei taumafaiga na mafai ai ona soloia se galuega laʻititi lea na sili atu i le $3 miliona le tau. O le meaalofa aupito tele lea na foaʻiina atu i le iunivesite. O suʻesuʻega a tagata suʻesuʻe i kenera e faʻamalosia ai tagata suʻesuʻe i le siosiomaga e feagai ma le faʻamoemoe i se auala fou ma o nisi taimi e le fiafia ai, o le toe faʻaleleia o le lalolagi masani e le o lona uiga o le toe foʻi atu i se Faʻatoʻaga o Etena e leʻi atoatoa. Nai lo lena, atonu o lona uiga o le taliaina o le matafaioi ua tatou tauaveina: o le inisinia o mea uma e aofia ai le natura.
E uumi ma nifo lau o le kaseta, ma e foliga mai o ni lau ili lanumeamata laiti se lua e fesoʻotaʻi tua i le alatoto tutotonu o le lau. I le tasi pito, e fesoʻotaʻi lau e lua i se ʻau. I le isi pito, e fai ai se pito maʻai, lea e masani ona piʻo i le itu. O lenei foliga e leʻi mafaufauina e tipiina i totonu o oneone lanumeamata filemu i le vao, ma o le mafaufau loloto ofoofogia o tagata savavali na faʻaosofia ai le mafaufau o tagata, ma faʻamanatu atu ai ia i latou la latou malaga i le vaomatua lea sa i ai muamua le tele o laau malolosi.
E na'o tusitusiga ma manatuaga e mafai ai ona tatou malamalama atoatoa i nei la'au. Na tusia e Lucille Griffin, o le faatonu sili o le American Chestnut Collaborator Foundation, o iina o le a e va'aia ai ni nati e matua'i suamalie lava i le tautotogo, o fugāla'au suamalie ma lamolemole i luga o le la'au "e pei o galu e tafe ifo i le mauga", e o'o atu ai i manatuaga o le tamamatua. I le tautoulu, o le a toe pa le la'au, o le taimi lea ma ni puaa e ufiufi ai le suamalie. "Ina ua matua nati, sa ou faaputuina le afa o le bushel i le taumalulu," o le tusi lea a Thoreau olaola i le "Walden." "I lena vaitau, sa matua fiafia lava le feoa'i solo i le vaomatua nati e le gata i Lincoln i lena taimi."
E matuā fa’atuatuaina lava laau o le chestnut. E le pei o laau oki e na’o ni nai tausaga e to’ulu ai fua o le acorn, e tele naua fua o le chestnut e maua mai i le tautoulu ta’itasi. E faigofie fo’i ona foloina le chestnut: e mafai ona e saeia ma ‘ai se tasi e mata. (Taumafai e fa’aaoga fua o le acorn e tele ai tannins—pe ‘aua fo’i e fai.) E ‘ai e tagata uma le chestnut: tia, sikureli, pea, manulele, tagata. E tu’u e faifa’ato’aga a latou pua’a ma fa’atupu ga’o i le vaomatua. I le taimi o le Kerisimasi, e ta’avale mai ai nofoaafi e tumu i chestnut mai mauga i le a’ai. Ioe, na susunuina moni lava i le afi. “Fai mai i nisi o eria, e sili atu tupe maua a faifa’ato’aga mai le fa’atauina atu o chestnut nai lo isi oloa fa’ato’aga uma,” o le tala lea a William L. Bray, o le uluai tiakono o le a’oga lea na galulue mulimuli ane ai Maynard ma Powell. Na tusia i le 1915. O le laau lea a tagata, o le tele lava e ola i le vaomatua.
E le gata i meaʻai e maua mai ai. E mafai e laau o le kasenita ona oʻo atu i le 120 futu le maualuga, ma e le faʻalavelaveina e ni lālā poʻo ni nonoa ia uluai 50 futu. O le miti lea a le au fai laʻau. E ui e le o se laau sili ona matagofie pe sili ona malosi, ae e vave tele lona tupu, aemaise lava pe a toe olaola pe a uma ona tipi ma e le pala. Ona o le tumau o uaea o nofoaafi ma pou telefoni na sili atu nai lo le matagofie, na fesoasoani le kasenita e fausia se Amerika ua faʻatupuina le tamaoaiga. E faitau afe fale teu oloa, fale laupapa ma falesa na faia i kasenita o loʻo tumau pea; na fuafua e se tusitala i le 1915 o le ituaiga laau lea e sili ona tipiina i le Iunaite Setete.
I le tele o sasaʻe—e amata mai Mississippi i Maine, ma mai le talafatai o Atalani i le Vaitafe o Mississippi—o se tasi foʻi o nati kastanye. Ae i le atu Appalachians, o se laau tele. E faitau piliona nati kastanye e ola i nei mauga.
E talafeagai le uluaʻi aliali mai o le Fusarium wilting i Niu Ioka, o le faitotoʻa lea e oʻo atu ai le toʻatele o tagata Amerika. I le 1904, na maua ai se faʻamaʻi uiga ese i le paʻu o se laʻau chestnut ua lamatia i le Bronx Zoo. Na vave ona iloa e le au suʻesuʻe o le siama na mafua ai le pala o siama (na mulimuli ane taʻua o le Cryphonectria parasitica) na taunuʻu mai i laʻau Iapani mai fafo i le 1876. (E masani lava ona i ai se taimi e faʻatuai ai i le va o le faʻalauiloaina o se ituaiga ma le mauaina o faʻafitauli manino.)
E le’i umi ae lipotia mai e tagata i nisi o setete le oti o laau. I le 1906, na lolomiina ai e William A. Murrill, o se foma’i o meaola ninii i le New York Botanical Garden, le uluai tusiga faasaienisi e uiga i le fa’ama’i. Na ta’ua e Muriel o lenei siama e mafua ai se fa’ama’i samasama-enaena i luga o le pa’u o le laau chestnut, lea e iu ai ina mama i tafatafa o le ogalaau. A le toe mafai e mea’ai ma le vai ona tafe i luga ma lalo i totonu o alatoto o le pa’u i lalo o le pa’u, o mea uma i luga a’e o le mama oti o le a oti.
O nisi tagata e lē mafai ona mafaufauina—pe lē manaʻo foʻi e mafaufauina e isi—se laʻau e mou atu mai le vaomatua. I le 1911, na talitonu ai le Sober Paragon Chestnut Farm, o se kamupani aʻoga faataʻitaʻi i Penisilevania, o le faʻamaʻi e “sili atu nai lo na o se fefe.” O le i ai pea o tusitala e lē faʻatuatuaina. Na tapunia le faʻatoʻaga i le 1913. I le lua tausaga talu ai, na faʻapotopotoina ai e Penisilevania se komiti mo faʻamaʻi o le chestnut, ua faʻatagaina e faʻaalu le US$275,000 (o se tupe tele i le taimi lea), ma faʻalauiloa ai se afifi o pule e faia ai ni fuafuaga e tau ai ma lenei tiga, e aofia ai le aia tatau e faʻaumatia ai laʻau i fanua tumaoti. E fautuaina e fomaʻi faʻamaʻi le aveeseina o laʻau chestnut uma i totonu o ni nai maila mai luma o le faʻamaʻi autu ina ia maua ai se aafiaga e puipuia ai le afi. Peitaʻi, ua iloa ai e mafai e lenei siama ona oso i laʻau e leʻi aʻafia, ma o ona spores e aʻafia e le matagi, manu felelei, iniseti ma tagata. Na faʻaleaogaina le fuafuaga.
I le 1940, e toetoe lava a leai ni laau tetele na aafia i le siama. O aso nei, ua soloia le tau o piliona tala. Talu ai e le mafai ona ola le fusarium wilt i le eleele, o loo faaauau pea ona totogo aʻa o le laau, ma e silia ma le 400 miliona o loo totoe pea i le vaomatua. Peitai, na maua e le Fusarium wilt se vai i le laau oki lea na ola ai e aunoa ma le faaleagaina tele o lona laau. Mai iina, e vave ona sosolo atu i ni fuga fou o le laau ma toe pa'ū i le eleele, e masani lava a o lei oo i le taimi e fuga ai.
Ua maua e le pisinisi laupapa ni isi auala e sui ai: oki, paina, nati, ma le lefulefu. O le fa'alanu, o se isi pisinisi tele e fa'alagolago i la'au o le kastanye, ua sui i vaila'au fa'alanu fa'apitoa. Mo le to'atele o faifa'ato'aga matitiva, e leai se mea e sui ai: e leai se isi la'au moni e maua ai e faifa'ato'aga ma a latou manu ni kalori ma porotini e leai se totogi, fa'atuatuaina ma tele. E mafai ona fai mai o le fa'ama'i o le kastanye ua fa'amutaina ai se faiga masani o fa'ato'aga tuto'atasi a tagata Appalachia, ma fa'amalosia ai tagata i le eria e iai se filifiliga manino: alu i totonu o se maina malala pe alu ese. Na tusia e le tusitala o tala fa'asolopito o Donald Davis i le 2005: "Ona o le oti o kastanye, ua oti le lalolagi atoa, ma ave'esea ai tū ma aga masani o le ola sa iai i Mauga Appalachian mo le silia ma le fa seneturi."
Na ola aʻe Powell i se mea mamao ese mai Appalachians ma chestnuts. Sa auauna lona tama i le Air Force ma siitia atu i lona aiga: Indiana, Florida, Siamani, ma le talafatai i sasaʻe o Maryland. E ui ina sa ia faaaluina se galuega i Niu Ioka, ae o ana lauga na faatumauina ai le faamaoni o le Midwest ma le faailoga tagata ae manino o le itu i Saute. O ona uiga faigofie ma le sitaili faigofie o le suʻisuʻi e fetaui lelei, e aofia ai jeans ma le foliga mai e le gata le fesuiaʻiga o ofutino plaid. O lana faaupuga e sili ona fiafia i ai o le "wow".
O loʻo fuafua Powell e avea ma fomaʻi manu seʻia oʻo ina folafola atu e se polofesa o kenera ia te ia le faʻamoemoe o se faʻatoʻaga fou ma lanumeamata e faʻavae i luga o laʻau ua suia kenera e mafai ona gaosia ona lava gafatia e puipuia ai iniseti ma faʻamaʻi. "Sa ou mafaufau, oi, e le lelei le faia o laʻau e mafai ona puipuia oe lava mai manu faalafua, ma e te le tau faʻasusuina ni vailaʻau faʻasaina i ai?" o le tala lea a Powell. "Ioe, o le lalolagi atoa e le mulimuli i le manatu lava lea e tasi."
Ina ua taunuu Powell i le aoga faauu a le Iunivesite o le Setete o Iuta i le 1983, sa lei popole o ia. Peitai, na ia auai i se fale suesue a se tagata suʻesuʻe meaola, ma sa galue o ia i se siama e mafai ona faavaivaia ai le siama o le pala. O a latou taumafaiga e faaaoga lenei siama e lei manuia tele: e lei salalau atu mai le laau i le laau na o ia, o lea sa tatau ai ona faapitoa mo le tele o ituaiga siama eseese. E ui i lea, sa fiafia Powell i le tala o se laau tele ua pa'ū ma saunia ai se fofo faasaienisi mo le tutupu o mea sese matautia na faia e tagata. Na ia saunoa: "Ona o le le lelei o le puleaina o a matou oloa o loo feoaʻi solo i le lalolagi, na matou aumaia faafuasei ai siama." "Sa ou mafaufau: Oi, e manaia tele lenei mea. E iai se avanoa e toe aumaia ai."
E le o Powell le taumafaiga muamua e aveese ai ni gau. Ina ua maeʻa ona manino mai o le a lē manuia le fua o le Amerika, sa taumafai le USDA e totō ni laʻau o le Saina, o se tausoga e sili atu ona teteʻe i le pala, ina ia malamalama pe mafai e lenei ituaiga ona suitulaga i fua o le Amerika. Peitaʻi, e sili atu ona tupu i fafo fua o le laau, ma e sili atu ona pei o ni laʻau fua nai lo ni laʻau fua. Sa faʻaitiitia i latou i le vaomatua e laʻau oki ma isi laʻau tetele Amerika. E poloka lo latou tuputupu aʻe, pe na o le oti lava. Sa taumafai foʻi saienitisi e faʻatupu faʻatasi fua o le laau mai le Iunaite Setete ma Saina, ma le faʻamoemoe e maua mai ai se laʻau e iai uiga lelei o ia laʻau e lua. Sa lē manuia taumafaiga a le malo ma sa tuʻua.
Na iu ina galue Powell i le Aʻoga o le Saienisi o le Siosiomaga ma le Vaomatua a le Iunivesite o le Setete o Niu Ioka, lea na ia feiloaʻi ai ma Chuck Maynard, o se tagata suʻesuʻe i kenera na totōina ni laʻau i le fale suʻesuʻe. I ni nai tausaga ua mavae, na faia ai e saienitisi le uluai aano o laʻau ua suia kenera - faʻaopoopoina se kenera e teteʻe atu ai i vailaʻau faʻamaʻi i tapaa mo faʻataʻitaʻiga faʻapitoa nai lo soʻo se faʻaaogaina faapisinisi. Na amata ona faʻataʻitaʻi Maynard (Maynard) i tekinolosi fou, aʻo sailia ni tekinolosi aoga e fesoʻotaʻi i ai. I lena taimi, sa i ai ni fatu o Darling ma se luʻitau: toe faʻaleleia o niu Amerika.
I le faitau afe o tausaga o faiga masani o le fa'ato'aga o la'au, ua fa'afefiloi e faifa'ato'aga (ma saienitisi talu ai nei) ituaiga eseese ma uiga mana'omia. Ona fa'afefiloi fa'alenatura lea o kenera, ma filifili e tagata ni fa'afefiloi lelei mo le maualuga o le lelei-fuala'au e sili atu ona tetele, suamalie pe tete'e atu i fa'ama'i. E masani lava, e tele augatupulaga e alu ai e gaosia ai se oloa. O lenei faiga e gesegese ma e fai si fenumiai. Sa mafaufau Darling pe o le a maua mai e lenei metotia se la'au e lelei e pei o lona natura vao. Na ia fai mai ia te a'u: "Ou te manatu e mafai ona tatou faia lelei."
O le inisinia kenera o lona uiga o le pulea atili: e tusa lava pe sau se kenera faapitoa mai se ituaiga e le fesootai, e mafai ona filifilia mo se faamoemoega faapitoa ma tuu i totonu o le genome o se isi meaola. (O meaola e iai kenera mai ituaiga eseese e "suia fa'asolosolo kenera." Talu ai nei, ua atiae e saienitisi ni metotia e faasa'o sa'o ai le genome o meaola fa'atatau.) O lenei tekinolosi e folafola mai ai le sa'o ma le saoasaoa e le'i fa'atusalia. E talitonu Powell e foliga mai e matua talafeagai lava lenei mea mo ni chestnut Amerika, lea na ia ta'ua o "laau e toetoe lava a atoatoa" - malolosi, maualuluga, ma mauoa i mea'ai, e na'o se fa'asa'oga fa'apitoa lava e mana'omia: tete'e atu i le fa'ama'i pipisi.
Ua matou malilie uma i ai. Na ia fai mai: “E tatau ona i ai ni inisinia i la matou pisinisi.” “Mai le fausiaina i le fausiaina, o se ituaiga otometi lava lea.”
Ua fuafua e Powell ma Maynard e ono alu ai le sefulu tausaga e suʻe ai ni kene e teteʻe atu i le laʻau, atiina ae ni tekinolosi e faʻaopoopo i ai i le genome o le chestnut, ona faʻatupuina lea. “Ua na o lo matou mateina,” o le tala lea a Powell. “E leai se tasi e iai ni kene e teteʻe atu i le fungus. Na matou amata moni lava mai se avanoa gaogao.”
Sa sailia e Darling se lagolago mai le American Chestnut Foundation, o se faalapotopotoga e le o ni polofiti na faavaeina i le amataga o le 1980. Na taʻu atu e lona taitai ia te ia ua leiloa o ia. Ua latou tautino atu i le faafefiloi o ituaiga ma o loo mataala pea e uiga i le inisinia o kenera, lea ua mafua ai ona tetee mai tagata e puipuia le siosiomaga. O le mea lea, na faatuina ai e Darling lana lava faalapotopotoga e le o ni polofiti e faatupe ai galuega inisinia o kenera. Na taʻua e Powell na tusia e le faalapotopotoga le siaki muamua ia Maynard ma Powell mo le $30,000. (I le 1990, na toe fuataʻiina ma talia e le faalapotopotoga a le atunuu le vaega vavae ese a Darling e avea ma ona lala muamua i le setete, ae o nisi o sui sa masalosalo pea pe tetee atoatoa i le inisinia o kenera.)
O loʻo galulue Maynard ma Powell. Toetoe lava o le taimi lava lea, na faʻamaonia ai e le moni la laʻua taimi atofaina. O le faʻafitauli muamua o le fuafuaina lea o le auala e toto ai ni nati i totonu o le fale suʻesuʻe. Sa taumafai Maynard e faʻafefiloi lau nati ma le hormone tuputupu aʻe i totonu o se ipu petri palasitika lapotopoto ma papaʻu, o se metotia e faʻaaogaina e toto ai poplars. Ua iʻu ina le moni lenei mea. O laʻau fou o le a le tupu aʻe aʻa ma pulu mai sela faʻapitoa. Fai mai Maynard: "O aʻu o le taʻitaʻi i le lalolagi atoa i le fasiotia o laʻau nati." O se tagata suʻesuʻe i le Iunivesite o Georgia, o Scott Merkle (Scott Merkle) na iu lava ina aʻoaʻoina Maynard i le auala e alu ai mai le faʻapalapala i le isi Toto nati i pepe i le tulaga o le atinaʻeina.
O le sailia o le gene sa'o—le galuega a Powell—sa faigata fo'i. Sa ia faaaluina le tele o tausaga e su'esu'e ai se vaila'au e tete'e ai i siama e fa'avae i luga o genes o rana, ae na ia tu'ua le vaila'au ona o popolega ne'i le taliaina e le lautele la'au o lo'o i ai rana. Sa ia sailia fo'i se gene e tete'e ai i le fa'ama'i pipisi o siama i totonu o chestnuts, ae na ia iloa ai o le puipuia o le la'au e aofia ai le tele o genes (na latou fa'ailoa mai le itiiti ifo ma le ono). Ona, i le 1997, na toe fo'i mai ai se pa'aga mai se fonotaga fa'asaienisi ma lisiina se aotelega ma se fa'aaliga. Na matauina e Powell se ulutala ua faaulutalaina "Expression of oxalate oxidase in transgenic plants provides resistance to oxalate and oxalate-producing fungi". Mai ana su'esu'ega fa'ama'i, na iloa ai e Powell o fungi vaivai e fa'asa'olotoina ai le oxalic acid e fasioti ai le pa'u o le chestnut ma fa'afaigofie ai ona foloina. Na iloa e Powell afai e mafai e le chestnut ona gaosia lana lava oxalate oxidase (o se porotini fa'apitoa e mafai ona talepeina le oxalate), ona mafai lea ona puipuia o ia lava. Na ia fai mai: "O lo'u taimi Eureka lena."
Ua iloa ai o le tele o laau e iai se kene e mafai ai ona latou gaosia le oxalate oxidase. Mai le tagata suʻesuʻe na faia le lauga, na maua ai e Powell se ituaiga o saito. Na faaleleia e le tamaititi aoga faauu o Linda Polin McGuigan le tekinolosi o le "gene gun" e faalauiloa ai kene i totonu o embryos chestnut, ma le faamoemoe e mafai ona faaofiina i totonu o le DNA o le embryo. Na tumau le kene mo sina taimi i totonu o le embryo, ae na mou atu loa. Na lafoaia e le au suʻesuʻe lenei metotia ma sui i se siama na leva ona atiaeina se metotia o le tipiina o le DNA o isi meaola ma faaofiina o latou kene. I le natura, e faaopoopo e meaola ni kene e faamalosia ai le tagata e talimalo e fai meaai a siama. Na osofaia e le au suʻesuʻe kene lenei siama ina ia mafai ona faaofiina soʻo se kene e manaʻo ai le saienitisi. Na maua e McGuigan le gafatia e faaopoopo ma le faatuatuaina kene saito ma porotini faailoga i embryos chestnut. A faasalalau le porotini i lalo o se microscope, o le a faasalalau atu e le porotini se moli lanumeamata, e faailoa ai le manuia o le faaofiina. (Na vave ona taofia e le au le faaaogaina o porotini faailoga-e leai se tasi na manao i se laau e mafai ona susulu.) Na taʻua e Maynard le metotia "o le mea sili ona matagofie i le lalolagi."
I le aluga o taimi, na fausia ai e Maynard ma Powell se laina fa'apotopoto o le chestnut, lea ua fa'alautele atu nei i le tele o fogāfale o se fale su'esu'e vaomatua matagofie o le 1960s, fa'apea fo'i ma le nofoaga fou matagofie o le "Biotech Accelerator" i fafo atu o le lotoa. O le faiga e aofia ai muamua le filifilia o embryos e tutupu mai sela tutusa o le kenera (o le tele o embryos na faia i le fale su'esu'e e le faia lenei mea, o lea e leai se aoga e faia ai ni clones) ma fa'aofi ai ni genes o le saito. O sela embryonic, e pei o le agar, o se mea e pei o le pudding e maua mai le limu. Ina ia liua le embryo i se la'au, na fa'aopoopoina e le au su'esu'e le hormone tuputupu a'e. E mafai ona tu'u le faitau selau o atigipusa palasitika e foliga i le kupita ma ni la'au chestnut laiti e leai ni a'a i luga o se fata i lalo o se moli fluorescent malosi. Mulimuli ane, na fa'aogaina e le au saienitisi le hormone a'a, toto a latou la'au muamua i totonu o ulo ua tumu i le eleele, ma tu'u i totonu o se potu tuputupu a'e e pulea le vevela. E le o se mea e ofo ai, o la'au i totonu o le fale su'esu'e o lo'o i ai i se tulaga leaga i fafo. O le mea lea, na fa'apipi'i ai e le au su'esu'e ma la'au vao e gaosia ai ni fa'ata'ita'iga e sili atu ona faigata ae o lo'o tete'e pea mo su'ega i le fanua.
I le lua taumafanafana ua mavae, na faʻaali mai ai e Hannah Pilkey, o se tamaititi aʻoga faʻauʻu i le fale suʻesuʻe a Powell, le auala e fai ai lenei mea. Na ia totoina le siama e mafua ai le pala o siama i totonu o se tamaʻi ipu petri palasitika. I lenei foliga tapuni, o le siama lanu moli vaivai e foliga lelei ma toetoe lava a matagofie. E faigata ona mafaufauina o le mafuaʻaga lea o le tele o maliu ma le faʻaumatiaga.
O le serafa i luga o le eleele na tootuli i luga o le eleele, maka le vaega e lima milimita o se tamaʻi laau, faia ni tipi saʻo se tolu i se naifi tipi, ma olo le manuʻa i le pala. Na ia faʻamaufaʻailogaina i se fasi palasitika. Na ia fai mai: “E pei o se fusi faʻamau.” Talu ai o se laʻau “pulea” e le teteʻe, na te faʻamoemoe o le a vave ona sosolo le siama moli mai le nofoaga na tui ai ma iu ai ina siomia ai ogalaau laiti. Na ia faʻaali mai ia te aʻu nisi o laʻau o loʻo i ai ni kene saito na ia togafitia muamua. O le siama e gata i le tipi, e pei o laugutu manifinifi moli e lata ane i le gutu laʻititi.
I le 2013, na faasilasila ai e Maynard ma Powell lo la manuia i Suʻesuʻega Faʻaliliuga: 109 tausaga talu ona maua le faʻamaʻi o le American chestnut, na la faia ai ni Laʻau e foliga mai e puipuia ai i latou lava, e tusa lava pe osofaʻia i latou e le tele o siama ua pala. I le faʻaaloalogia o la latou foaʻi muamua ma sili ona agalelei, na ia faʻafaigaluegaina le tusa ma le $250,000, ma ua faʻaigoaina e le au suʻesuʻe ia laʻau i lona igoa. Ua taʻua lenei mea o le Darling 58.
O le fonotaga faaletausaga a le Matagaluega a Niu Ioka o le American Chestnut Foundation sa faia i se faletalimalo faatauvaa i fafo atu o New Paltz i se Aso Toonai timuga ia Oketopa 2018. E tusa ma le 50 tagata na potopoto faatasi. O lenei fonotaga o se vaega o se fonotaga faasaienisi ma se vaega o se fonotaga fesuia’i o le chestnut. I tua o se potu fono laitiiti, na fesuia’i ai e sui auai taga Ziploc e tumu i nati. O le taimi muamua lea i le 28 tausaga e le’i auai ai Darling po’o Maynard. O fa’afitauli tau soifua maloloina na taofia ai i la’ua uma. “Ua leva ona ma faia lenei mea, ma toetoe lava o tausaga uma matou te fa’alologo ai mo e ua maliliu,” o le tala lea a Allen Nichols, le peresitene o le kalapu, ia te a’u. Ae ui i lea, o lo’o i ai pea le fa’amoemoe: o le la’au ua suia lona kenera ua pasia tausaga o su’ega faigata o le saogalemu ma le aoga.
Na tuʻuina atu e sui o le matagaluega se faʻatomuaga auiliili i le tulaga o laʻau tetele taʻitasi o le kastanye e ola i le Setete o Niu Ioka. Na faʻalauiloa e Pilkey ma isi tamaiti aʻoga faʻauʻu le auala e aoina ma teuina ai le poleni, le auala e totō ai le kastanye i lalo o moli i totonu, ma le auala e faʻatumu ai le eleele i le faʻamaʻi pipisi e faʻaumiumi ai le ola o laʻau. O tagata e toʻatele i latou e faʻapupulaina o latou fatafata ma totō a latou lava laʻau, na latou fesiligia saienitisi talavou.
Na tu'u Bowell i le fola, ma ofuina se mea e foliga mai o se toniga e le aloaia mo lenei mataupu: o se mitiafu ua tu'u i totonu o jeans. O lana sailiga e tasi le mafaufau—o se galuega e tolusefulu tausaga na fa'atulagaina e fa'atatau i le sini a Herb Darling o le toe maua mai o nati—e seasea tupu i saienitisi fa'alea'oa'oga, o ē e masani ona faia su'esu'ega i se ta'amilosaga fa'atupeina e lima tausaga, ona tu'uina atu lea o taunu'uga folafolaina i isi mo le fa'apisinisi. Na ta'u mai e Don Leopold, o se pa'aga i le Matagaluega o le Saienisi Siosiomaga ma Vaomatua a Powell, ia te a'u: "E matua'i mataala ma amio pulea o ia." "Na te tu'uina ie pupuni. E le fa'alavelaveina o ia e le tele o isi mea. Ina ua iu ina alualu i luma le su'esu'ega, na fa'afeso'ota'i o ia e le au pulega o le Iunivesite o le Setete o Niu Ioka (SUNY) ma talosagaina se pateni mo lana la'au ina ia mafai ai e le iunivesite ona manuia mai ai, ae na teena e Powell. Na ia fai mai o la'au ua suia fa'asolopito e pei o nati anamua ma e auauna atu i tagata. O tagata o Powell o lo'o i totonu o lenei potu.
Peitaʻi, na ia lapataʻia i latou: A maeʻa ona foʻia le tele o faʻafitauli faʻapitoa, atonu o le a feagai nei laʻau ua suia le kenera ma le luʻitau tele: o le malo o Amerika. I ni nai vaiaso ua tuanaʻi, na tuʻuina atu ai e Powell se faila e toetoe lava 3,000 itulau i le Ofisa o Suʻesuʻega o le Soifua Maloloina o Manu ma Laʻau a le Matagaluega o Faʻatoʻaga a Amerika, lea e nafa ma le faʻamaoniaina o laʻau ua suia le kenera. O le amataga lea o le faʻagasologa o le faʻamaoniga a le ofisa: toe iloilo le talosaga, talosagaina ni faʻamatalaga a le lautele, tuʻuina atu se faʻamatalaga o aʻafiaga i le siosiomaga, toe talosagaina ni faʻamatalaga a le lautele ma faia se faʻaiuga. Atonu e tele tausaga o faia lenei galuega. Afai e leai se faʻaiuga, e ono taofia le galuega. (E leʻi tatalaina le vaitaimi muamua o faʻamatalaga a le lautele.)
O loʻo fuafua le au suʻesuʻe e tuʻuina atu isi talosaga i le Food and Drug Administration ina ia mafai ona siaki le saogalemu o meaʻai o nati ua suia le kenera, ma o le a toe iloilo e le Environmental Protection Agency le aʻafiaga o lenei laʻau i le siosiomaga i lalo o le Federal Pesticide Law, lea e manaʻomia mo laʻau uma ua suia le kenera o mea ola. "E sili atu le faigata o lenei mea nai lo le saienisi!" o le tala lea a se tasi i le aofia.
“Ioe.” Sa malie i ai Powell. “E manaia le saienisi. E fa’aita.” (Na ia ta’u mai mulimuli ane ia te a’u: “O le vaavaaiga a ni ofisa eseese se tolu e soona fai. E matua fa’aumatia ai lava le fa’afouga i le puipuiga o le siosiomaga.”)
Ina ia faʻamaonia le saogalemu o la latou laʻau, na faia ai e le au a Powell ni suʻega eseese. Na latou fafagaina le oxalate oxidase i le poleni o pi. Na latou fuaina le tuputupu aʻe o fungi aoga i le eleele. Na latou tuʻua laulaau i le vai ma suʻesuʻeina lo latou aʻafiaga i le t. E leai ni aʻafiaga leaga na vaʻaia i soʻo se suʻesuʻega - o le mea moni, o le faʻatinoga o meaʻai ua suia faʻasolosolo e sili atu nai lo laulaau o nisi laʻau e leʻi suia. Na auina atu e saienitisi nati i le Oak Ridge National Laboratory ma isi fale suʻesuʻe i Tennessee mo suʻesuʻega, ma e leai ni eseesega na maua ma nati na gaosia e laʻau e leʻi suia.
O ia taunuuga e ono faʻamautinoa ai e le au faʻatonutonu. E toetoe lava a mautinoa e le faʻafiafiaina ai tagata faʻagaoioi e tetee i GMO. O John Dougherty, o se saienitisi ua litaea mai Monsanto, na ia tuʻuina atu auaunaga faufautua ia Powell e aunoa ma se totogi. Na ia taʻua nei tagata tetee o le "tetee." Mo le tele o tausaga, ua lapataʻia e faʻalapotopotoga tau siʻosiʻomaga o le fesuiaʻiga o kenera i le va o ituaiga e fesoʻotaʻi mamao o le a i ai ni taunuuga e leʻi mafaufauina, e pei o le faia o se "super weed" e sili atu nai lo laʻau masani, poʻo le faʻalauiloaina o kenera mai fafo e ono mafua ai le ono iai o suiga leaga i le DNA o le ituaiga. Latou te popole foʻi neʻi faʻaaogaina e kamupani le inisinia kenera e maua ai pateni ma pulea ai meaola.
I le taimi nei, na fai mai Powell e leʻi maua saʻo e ia ni tupe mai punaoa o pisinisi, ma na ia finau mai o le foaʻi o tupe i le fale suʻesuʻe e "leʻi noatia." Peitaʻi, na taʻua e Brenda Jo McManama, o le faʻatulagaina o se faʻalapotopotoga e taʻua o le "Indigenous Environmental Network", se maliega i le 2010 lea na tuʻuina atu ai e Monsanto i le Chestnut Foundation ma lana ofisa paʻaga i Niu Ioka. Na faʻatagaina e le matagaluega ni pateni se lua mo le suia o kenera. (Na fai mai Powell o saofaga a pisinisi, e aofia ai Monsanto, e itiiti ifo i le 4% o lana aofaʻi o tupe faʻafaigaluega.) Ua masalomia e McManama o loʻo sailia faalilolilo e Monsanto (na maua e Bayer i le 2018) se pateni e ala i le lagolagoina o le mea e foliga mai o se faʻataʻitaʻiga i le lumanaʻi o le laʻau. Galuega faʻatino e le manatu faapito. "O Monsan e leaga uma," o lana tala lea ma le faʻamaoni.
Na saunoa Powell ua uma le taimi o le pateni i le maliega o le 2010, ma o le faʻailoaina o faʻamatalaga o lana laʻau i tusitusiga faasaienisi, ua ia faʻamautinoa ai e le mafai ona pateniina le laʻau. Peitaʻi, na ia iloa o le a le aveesea ai popolega uma. Na ia fai mai, “Ou te iloa o le a fai mai se tasi e na o oe o se maunu mo Monsanto.” “O le a se mea e mafai ona e faia? E leai se mea e mafai ona e faia.”
I le tusa ma le lima tausaga talu ai, na faaiu ai e taitai o le American Chestnut Foundation e le mafai ona latou ausia a latou sini e ala i le faafefiloi o ituaiga laau, o lea na latou taliaina ai le polokalame inisinia o kenera a Powell. O lenei faaiuga na mafua ai ni feeseeseaiga. Ia Mati 2019, na faamavae ai le peresitene o le Massachusetts-Rhode Island Chapter of the Foundation, Lois Breault-Melican, ona o le finauga a le Global Justice Ecology Project (Global Justice Project), o se faalapotopotoga e tetee i inisinia o kenera o loo i Buffalo. Justice Ecology Project); na tuua foi e lana tane o Denis Melican le komiti faatino. Na taʻu mai e Dennis ia te aʻu o loo popole tele le ulugalii neʻi avea le chestnuts a Powell ma se "Trojan horse", lea na faʻamama ai le ala mo isi laau faapisinisi e faʻateleina ai le malosi e ala i le inisinia o kenera.
O Susan Offutt, o se tagata tomai faapitoa i le tamaoaiga o faatoaga, o loo avea ma taitaifono o le Komiti a le National Academy of Sciences, Engineering and Medicine, lea na faia suesuega i luga o le biotechnology o vaomatua i le 2018. Na ia taʻua o le faagasologa faatonutonu a le malo e taulaʻi i le mataupu faatapulaa o lamatiaga faʻaola, ma e toetoe lava a leʻi mafaufauina ai popolega lautele lautele, e pei o na laga e tagata tetee i GMO. "O le a le taua moni o le vaomatua?" o lana fesili lea, o se faataitaiga o se faafitauli, e leʻi foia e le faagasologa. "E iai ea ni o latou lava lelei o vaomatua? E iai ea so tatou tiute tau amio e mafaufau i ai pe a faia ni faaiuga e fesoasoani ai?"
O le toatele o saienitisi na ou talanoa i ai e leai se mafuaaga e popole ai i laau a Powell, aua ua mafatia le vaomatua i ni faaleagaina tetele: o le tipiina o laau, eliina o minerale, atinaeina, ma le tele o iniseti ma faamai e faaleagaina ai laau. O nisi o ia mea, ua faamaonia o le pala o le chestnut o se sauniga tatala. "Matou te faalauiloaina pea ni meaola fou atoatoa," o le tala lea a Gary Lovett, o se tagata suʻesuʻe i le vaomatua i le Cary Ecosystem Institute i Millbrook, Niu Ioka. "E matua laitiiti lava le aafiaga o chestnut ua suia lona kenera."
O Donald Waller, o se tagata suʻesuʻe i le vaomatua lea na faatoa litaea mai le Iunivesite o Wisconsin-Madison, na ia faia nisi faʻamatalaga. Na ia taʻu mai ia te aʻu: "I le tasi itu, ou te faʻamatalaina sina paleni i le va o le lamatiaga ma le taui. I le isi itu, ou te suʻesuʻeina pea lava pea ni lamatiaga." O lenei laʻau ua suia lona kenera e ono avea ma se taufaʻamataʻu i le vaomatua. I se faʻatusatusaga, "o le itulau i lalo o le taui ua naʻo le tumu i le vaitusi." Na ia taʻua o se chestnut e teteʻe atu i le pala o le a iu lava ina manumalo i lenei vaomatua ua tauivi. E manaʻomia e tagata le faʻamoemoe. E manaʻomia e tagata faʻailoga."
E masani ona to’afilemu Powell, ae o ē e masalosalo i le inisinia o kenera atonu e fa’atete’ia o ia. Na ia fai mai: “E le malamalama ia te a’u.” “E le fa’avae i luga o le saienisi.” A gaosia e inisinia ni ta’avale po’o ni telefonipoto e sili atu, e leai se tasi e faitio, o lea na te fia iloa ai po’o le a le mea e sese i la’au e sili atu ona mamanuina. “O se meafaigaluega lea e mafai ona fesoasoani,” o le tala lea a Powell. “Aisea e te fai mai ai e le mafai ona tatou fa’aogaina lenei meafaigaluega? E mafai ona tatou fa’aogaina se sikulivili Phillips, ae le o se sikulivili masani, ma le fa’afeagai?”
I le amataga o Oketopa 2018, sa ou o faatasi ma Powell i se nofoaga e totō ai laau e le tele ni ona la’au i saute o Syracuse. Sa ia faamoemoe o le a tuputupu a’e le lumana’i o le ituaiga o le American chestnut. Ua toetoe lava a leai ni tagata o le nofoaga, ma o se tasi lea o nai nofoaga e mafai ona ola ai laau. O faatoaga maualuluga o le paina ma le larch, o se taunuuga o se galuega faatino su’esu’ega ua leva ona tuua, ua fa’asaga i sasa’e, mamao ese mai le matagi malosi, ma ua maua ai e le eria se lagona mata’utia teisi.
O le tagata suʻesuʻe o Andrew Newhouse i le fale suʻesuʻe a Powell ua uma ona galue i se tasi o laʻau sili ona lelei mo saienitisi, o se laʻau chestnut vao mai le itu i saute o Virginia. E tusa ma le 25 futu le maualuga o le laʻau ma e tupu aʻe i se togālaau chestnut ua faʻatulagaina faʻafuaseʻi e siʻomia e se pa ʻaila e 10 futu le maualuga. O le ato aʻoga sa nonoa i pito o nisi o lālā o le laʻau. Na faʻamatalaina e Newhouse o le ato palasitika i totonu sa maileia i le poleni o le Darling 58 lea na talosaga i ai saienitisi ia Iuni, ae o le ato uʻamea i fafo na taofia ai sikureli mai le tuputupu aʻe o pua. O le faʻatulagaga atoa o loʻo i lalo o le vaavaaiga ma le faʻaeteete e le Matagaluega o Faʻatoʻaga a le Iunaite Setete; aʻo leʻi faʻaitiitia le faʻatonutonuina, e tatau ona vavaeʻese le poleni poʻo nati mai laʻau o loʻo i ai ni kene ua faʻaopoopoina i totonu o le pa poʻo totonu o le fale suʻesuʻe a le tagata suʻesuʻe.
Sa fa'aaogā e Newhouse ni sele tipi e mafai ona toe toso i luga o lālā. Na tosoina i se maea, ma gau ai le lau ma pa'ū ai le taga. Sa vave ona agai atu Newhouse i le isi lālā o lo'o i totonu o taga ma toe fai le faiga. Sa aoina e Powell taga na pa'ū ma tu'u i totonu o se taga lapisi palasitika tele, e pei lava o le taulimaina o mea e lamatia ai meaola.
Ina ua toe foʻi atu i le fale suʻesuʻe, sa faʻamamā e Newhouse ma Hannah Pilkey mea uma mai le taga ma vave ona aveese nati enaena mai le laulaau lanumeamata. Sa la faʻaeteete ina neʻi faʻauluina e laʻau talatala le paʻu, o se lamatiaga tele lea i suʻesuʻega o le chestnut. I aso ua mavae, sa la fiafia i nati taua uma ua suia le kenera. I le taimi nei, ua iu lava ina tele a laʻua nati: e silia ma le 1,000. “O loʻo matou faia uma ni siva fiafia laiti,” o le tala lea a Pirkey.
Mulimuli ane i le aoauli, na ave ai e Powell ia nati i le ofisa o Neil Patterson i le potu talimalo. O le Aso o Tagata Indigenous (Columbus Day), ma o Patterson, le Sui Faatonu o le Nofoaga Autu mo Tagata Indigenous ma le Siosiomaga a le ESF, na faatoa foi mai mai le kuata o le lotoa, lea na ia taitaia ai se faaaliga o meaai a tagata indigenous. O lana fanau e toalua ma le tausoga o loo taaalo i le komepiuta i le ofisa. Na saeia e tagata uma nati ma 'ai. "O loo lanumeamata pea," o le tala lea a Powell ma le faanoanoa.
E tele fa'amoemoega o le meaalofa a Powell. O lo'o ia tufatufa atu fatu, ma le fa'amoemoe e fa'aaoga le feso'ota'iga a Patterson e totō ai ni nati i ni nofoaga fou, lea e mafai ona latou maua ai ni poleni ua suia fa'ale-keneta i totonu o ni nai tausaga. Sa ia auai fo'i i le atamai i le fa'aaogaina o nati.
Ina ua faafaigaluegaina Patterson e le ESF i le 2014, na ia iloa ai o loo faataitai e Powell laau ua suia o latou kenera, ia e na o ni nai maila le mamao mai le Onondaga Nation Resident Territory. O le laau mulimuli o loo i totonu o le vaomatua i ni nai maila i saute o Syracuse. Na iloa e Patterson afai e manuia le poloketi, o le a iu lava ina ulufale atu kenera e tete’e atu i faamai i le laueleele ma sopoia ma le chestnut o totoe iina, ma suia ai le vaomatua e taua tele i le faasinomaga o Onodaga. Na ia faalogo foi e uiga i popolega o loo uunaia ai tagata tetee, e aofia ai nisi mai nuu moni, e tetee i meaola ua suia o latou kenera i isi nofoaga. Mo se faataitaiga, i le 2015, na faasaina ai e le ituaiga Yurok nofoaga faasao GMO i Kalefonia i Matu ona o popolega e uiga i le ono faaleagaina o ana faatoaga ma faigafaiva i samani.
“Ua ou iloa na tupu lenei mea ia i tatou iinei; e tatau lava ona tatou talanoa,” o le tala lea a Patterson ia te aʻu. I le fonotaga a le Ofisa Puipuiga o le Siosiomaga i le 2015 na faia e le ESF, na faia ai e Powell se lauga ua maeʻa ona faataitaia i tagata o le atunuu moni o Niu Ioka. Ina ua maeʻa le lauga, na manatua e Patterson le tele o taitai na fai mai: “E tatau ona tatou totō laau!” Na faateʻia Patterson i lo latou naunau. Na ia fai mai: “Ou te leʻi mafaufauina.”
Peita’i, o talanoaga mulimuli ane na fa’aalia ai e to’aitiiti lava i latou o lo’o manatua lelei le sao o le la’au o le kastanye i lana aganu’u masani. O su’esu’ega a Patterson na ia ta’u atu ai ia te ia i le taimi na tupu ai le vevesi fa’aagafesootai ma le fa’aleagaina o le si’osi’omaga i le taimi e tasi, o lo’o fa’atinoina e le malo o Amerika se fuafuaga tele mo le fa’ate’aina ma le fa’aaogaina o tagata, ma ua o’o mai le fa’ama’i. E pei o le tele o isi mea, ua mou atu le aganu’u o le kastanye i le lotoifale i le eria. Na maua fo’i e Patterson e eseese tele manatu i le inisinia o kenera. O le kamupani gaosi lacrosse a Onoda o Alfie Jacques o lo’o naunau e fai ni la’au mai le la’au o le kastanye ma lagolagoina le galuega faatino. O isi e manatu o le lamatiaga e tele naua ma o lea e tete’e ai i la’au.
Ua malamalama Patterson i nei tulaga e lua. Na ia fai mai talu ai nei ia te aʻu: “E pei o se telefoni feaveaʻi ma laʻu tama.” Na ia taʻua o loo toe foʻi mai lana tama mai le aʻoga ona o le faʻamaʻi o le coronavirus. “I se tasi aso na ou faia ai mea uma; ina ia latou fesootaʻi pea, o loo latou aʻoaʻoina. O le aso e sosoʻo ai, e pei, seʻi o tatou faʻaumatia na mea.” Peitaʻi, o le tele o tausaga o talanoaga ma Powell na faʻavaivaia ai lona masalosalo. E leʻi leva atu, na ia iloa ai o le averesi o fanau a laau Darling e 58 o le a le maua ni kenera na faʻaofi mai, o lona uiga o le a faʻaauau pea ona ola le uluai chestnut vao i le vaomatua. Fai mai Patterson o lenei mea na aveesea ai se faʻafitauli tele.
I la ma’ua asiasiga ia Oketopa, na ia ta’u mai ai ia te a’u o le mafua’aga na le mafai ai ona ia lagolagoina atoatoa le galuega faatino a le GM ona sa le iloa pe na popole Powell i tagata o lo’o fegalegaleai ma le la’au po’o le la’au. “Ou te le iloa po’o le a le mea o i ai mo ia,” o le tala lea a Patterson, a’o ia tata lona fatafata. Na ia fai mai afai e mafai ona toe fa’afo’isia le mafutaga i le va o le tagata ma le chestnut, ona mana’omia lea ona toe maua mai lenei la’au.
I lenei fa’amoemoe, na ia fai mai o lo’o ia fuafua e fa’aaoga nati na avatu e Powell ia te ia e fai ai le pudding chestnut ma le suāuu. O le a ia aumaia nei mea’ai i le teritori o Onondaga ma vala’aulia tagata e toe maua o latou tofo anamua. Na ia fai mai: “Ou te fa’amoemoe i ai, e pei o le fa’afeiloa’i atu i se uo tuai. E na’o lou mana’omia lava ona e alu i luga o le pasi mai le mea na e taofi ai i le taimi mulimuli.”
Na maua e Powell se meaalofa e $3.2 miliona mai le Templeton World Charity Foundation ia Ianuari, lea o le a mafai ai e Powell ona agai i luma a o ia taitaia ofisa faatonutonu ma faalauteleina lana taulaiga i suesuega mai le genetics i le mea moni moni o le toe faaleleia atoa o le laufanua. Afai e tuuina atu e le malo ia te ia se faamanuiaga, o le a amata ona faatagaina e Powell ma saienitisi mai le American Chestnut Foundation e fuga mai. O le a feulaina pe oloina le pollen ma ona genes faaopoopo i luga o pusa o isi laau, ma o le a faalautele atu le iʻuga o chestnuts ua suia genetics e tutoatasi mai le siosiomaga faataitai e pulea. I le manatu e mafai ona tausia le gene i le fanua ma le fale suesue, e le o mautinoa lenei mea, ma o le a salalau atu i le vaomatua - o se tulaga faale-siosiomaga lea e manaomia e saienitisi ae o loo popole i ai tagata tetee.
A uma ona malolo se laau o le kastanye, e mafai ona e faʻatau se tasi? Ioe, o le tala lea a Newhouse, o le fuafuaga lena. Ua fesiligia tagata suʻesuʻe i vaiaso taʻitasi poʻo afea e maua ai laau.
I le lalolagi o loʻo nonofo ai Powell, Newhouse ma ana paʻaga, e faigofie ona lagona o loʻo faʻatali le atunuʻu atoa mo la latou laʻau. Peitaʻi, o le tietie atu i se mamao puʻupuʻu i matū mai le faʻatoʻaga suʻesuʻega e ui atu i le taulaga o Syracuse e faʻamanatu mai ai le auala na tutupu ai suiga tetele i le siosiomaga ma le sosaiete talu mai le mou atu o le Amerika chestnuts. O loʻo i totonu o se taulaga laʻititi i matū o Syracuse le Chestnut Heights Drive. O se auala masani e nonofo ai tagata e iai auala tetele e ui atu ai i totonu, laufanua matagofie, ma o nisi taimi e iai ni laʻau teuteu laiti e tumu i le fanua i luma. . E le manaʻomia e le kamupani laupapa le toe faʻaolaolaina o le chestnuts. Ua mou atu atoa le tamaoaiga faʻatoʻaga e faʻavae i luga o le chestnuts. Toetoe lava a leai se tasi e aveese ni nati vaivai ma suamalie mai ni nati e matua maʻaʻa. Atonu e le iloa e le toʻatele o tagata e leai se mea o misi i le vaomatua.
Sa ou taofi ma fai se taumafataga o le afiafi i tafatafa o le Vaituloto o Onondaga i lalo o le paolo o le laau tele o le lefulefu paʻepaʻe. Sa aafia le laau i laau efuefu lanumeamata susulu. Ua ou vaaia pu na faia e iniseti i le paʻu o le laau. E amata ona toulu ona lau ma atonu e oti ma paʻu i ni nai tausaga mulimuli ane. Ina ia ou sau iinei mai loʻu fale i Maryland, sa ou tietie atu i le afe o laau lefulefu ua mate, ma lala e leai ni laau o loo tutu i autafa o le auala.
I Appalachia, ua valuina e le kamupani laau mai se vaega tele o Bitlahua e maua ai le malala i lalo. O le fatu o le atunuu malala e tutusa ma le fatu o le atunuu sa iai muamua le chestnut. Na galulue faatasi le American Chestnut Foundation ma faalapotopotoga na totō laau i luga o maina malala ua tuulafoaiina, ma o laau chestnut ua ola nei i luga o le faitau afe eka o fanua ua aafia i le faalavelave. O nei laau ua na o se vaega o laau e tetee atu i siama, ae atonu e tutusa ma se tupulaga fou o laau e mafai ona tauva ma laau tetele anamua o le vaomatua.
I le masina o Me talu ai, o le aofaʻi o le kaponi taiokesaita i le ea na oʻo atu i le 414.8 vaega i le miliona mo le taimi muamua. E pei o isi laʻau, o le mamafa e le o se vai o le kaponi Amerika e tusa ma le afa o le kaponi. E naʻo ni nai mea e mafai ona e totoina i se fasi fanua e mafai ona vave mitiia le kaponi mai le ea nai lo se laʻau kaponi o loʻo ola. I le manatuaina o lenei mea, o se tusiga na lolomiina i le Wall Street Journal i le tausaga talu ai na fautuaina ai, "Seʻi o tatou faia se isi faʻatoʻaga kaponi."
Taimi na lafoina ai: Ianuari-16-2021